Političko okruženje

Tokom  1830-tih i 1840-tih godina, Amerika je bila svedok mnogim društvenih kretanja. Došlo je do ujedinjenja američkih država zaključno sa Kalifornijom 1850. godine. Rat sa Meksikom je završen, a populacija je porasla sa 5 miliona 1800. godine na 20 miliona 1850. godine.

Povećan broj imigranata uticao je kulturu i često izazivao  podozrenje i neprijateljstvo starosedelaca. Pripadnici Rimokatoličke crkve iz Irske, Italije i drugih evropskih zemalja nisu bili dobrodošli zbog zauzimanja radnih mesta, kao i svoje religijske homogenosti koja je uticala na postojeću uniformnost protestantske Amerike.

Odnosi među rasama takođe su bili predmet političkih previranja, koja su eskalirala tokom prve polovine veka sa kulminacijom u Građanskom ratu koji je bio šok za Uniju. Kako se zemlja kretala ka konfliktu, tako su hrišćanski abolicionisti  sve više govorili protiv ropstva.

Socijalno okruženje

Sredinu devetnaestog veka potresale su socijalne promene, najviše vođene filozofijom individualizma. Predsednik Endrju Džonson “otvorio je vrata za oslobađanje običnog čoveka” i činilo se da je pokrenuta svaka moguća reforma.

Rasna borba pogodila je većinu društvenih zajednica, kao i različite etničke grupe kao što su azijci, afrikanci, hispano amerikanci i domoroci.

Upotreba alkohola postala je pitanje od nacionalnog značaja. Jedan istoričar opisao je Sjedinjene države kao “alkoholičarsku republiku”. Godišnja potrošnja alkohola po glavi stanovnika porasla je sa 3 galona (približno 12 litara)  1800-tih na 4 galona (približno 16 litara) 1830-tih godina.

I na kraju, poslednja polovina Elenine službe poklopila se sa fenomenom industrijalizacije. Nacija rođena na farmama selila se u gradove. Promena načina života izazvala je mnoga nova i teška prilagođavanja. Za većinu protestanata, grad je bio simbol svega što je loše.

Drugi faktor koji je uticao na polarizaciju u gradovima bio je klasni konflikt – upadljivi bogataši postali su predmet zavisti onih koji su radili u fabrikama, a Amerika je po prvi put čula termin “organizovan rad”.

Služba Elen Vajt bila je paralelna sa turbulentnim vremenima velikih socijalnih promena. Ona je pisala mnogo o mračnim danima Civilnog rata i ugnjetavanju robova, o pokretu seoba u gradove, posledicama upotrebe alkohola i klasnoj borbi.