fbpx

Isaija 14 i Jezekilj 28: Sotonin pad i pojava zla u svemiru

Pitanje ispravnosti
04.03.19.
2. Mojsijeva 25:9,40: „Minijaturni model“ Nebeske svetinje
04.03.19.

Isaija 14 i Jezekilj 28: Sotonin pad i pojava zla u svemiru

Kao student i ambiciozni teolog pisao sam svoj prvi teološki naučni rad. Odlomci koje sam izabrao da razmatram bili su iz Isaije 14 i Jezekilja 28 — pasusi za koje su adventisti sedmog dana tradicionalno smatrali da se odnose na sotonu i poreklo zla na nebu. Prateći vođstvo različitih komentara iz pera teologa škole visoke kritike, došao sam do uznemirujućeg zaključka da nijedan pasus ne spominje sotonu ni poreklo zla u svom prvobitnom kontekstu. Tako se u mojim razmišljanjima srušila velika biblijska podrška za adventističko shvatanje pojave velike borbe. Ma koliko da je Elen Vajt podržavala stav da je u ovim odlomcima reč o „sotoni i velikoj borbi,“ podsvesno sam gajio sumnje i natapao svoj um nevericom u verodostojnost njenih tumačenja Biblije.

Od tog vremena, na moje ushićenje, pronašao sam ubedljiv egzegetski dokaz da su i Isaija i Jezekilj zaista spominjali sotonu u ovim odlomcima. Već ina ovih dokaza izložena je u disertaciji branjenoj na Endrus (Andrews) Univerzitetu od strane Hozea Bertolučija (José Bertoluci) pod naslovom „Sin zore i heruvim zaklanjač u kontekstu borbe između dobra i zla.“ Bertoluči je zadao razarajuć i udarac stavovima kritičara koji su tvrdili da Isaija 14 i Jezekilj 28 opisuju samo zemaljske, istorijske neprijatelje Izraela, a ne sotonu. On je pokazao kako u svakom odlomku postoji pokret sa lokalnog, istorijskog područja zemaljskih careva ka nebeskom natprirodnom području koje opisuje Lucifera / sotonu i početak velike borbe. Moja sopstvena studija otkrila je dodatne dokaze koji podržavaju ovaj konceptualni pomak u Jezekilju 28 — od zemaljskog „princa“ (nagida, cara Tira [stihovi 1-10]) ka kosmičkom „caru“ (meleku, natprirodnom vladaru Tira, samom sotoni [stihovi 11-19]) i iznela na svetlost da se ova presuda nad palim heruvimom nalazi usred klimaktičkog kajastičkog središta cele ove knjige.1 Na taj način zlo pronađeno kod Lucifera – heruvima zaklanjača – i izneto kod Elen Vajt, čvrsto je utemeljeno u Isaiji 14 i Jezekilju 28. Njena interpretacija ovih pasusa je osnovana i tačna.

Donedavno je još jedan aspekt porekla velike borbe, poznat adventistima iz opisa Elen Vajt, izgledao kao da ostaje bez biblijske podrške. U Patrijarsima i prorocima i Velikoj borbi na nekih 17 stranica objašnjavano je kako je pre svog proterivanja sa neba sotona odlazio među anđele sa klevetama protiv Božjeg karaktera i vladavine, opadajući ih da su nepravedni. Ovaj glavni prizor izveštaja o velikoj borbi mogao je u najboljem slučaju biti izvučen samo iz biblijske izjave o sotoni kao „krvniku od početka i… lažovu“ (Jovan 8:44) i „opadaču braće… [koji je bio] zbačen [sa neba]“ (Otk. 12:10). Međutim postoji li neka eksplicitnija biblijska osnova za sotoninu podmuklu aktivnost nebeskog klevetnika i pre stvaranja ovog sveta, kako ju je opisala Elen Vajt?

Slučajno sam srećnim spletom okolnosti počeo da preispitujem tvrdnju jednog naučnika da je veliki deo opisa sotone u Jezekilju 28 samo simboličan, a ne doslovan, pošto je — tvrdio je on – ovde sotona opisan kao preokupiran „mnoštvom trgovine“ (stih 16), a očigledno je da Lucifer nije u doslovnom smislu nikakav nebeski trgovac.

Odlučio sam da ispitam hebrejsku reč za „trgovanje“ i došao do iznenađujuće g i (bar za mene) uzbudljivog otkrića . Glagol rakal, iz kog proizilazi ova imenica, doslovno znači „obilaziti okolo, od jednog do drugog (zbog trgovine ili ogovaranja).“ Izvedena imenica rakil znači „klevetnik, opadač, pričač priča“ i pojavljuje se šest puta u Starom zavetu, jednom u Jezekilju (22:9). Druga izvedena imenica rekullah — koja predstavlja reč za „trgovinu“ nalazi se u Jezekilju 28:16 – i pojavljuje se samo u Jezekiljevoj knjizi i sva četiri pojavljivanja se javljaju u „našem delu“ gde se diskutuje o Tiru (26:12; 28:5,16,18). Veći na savremenih verzija prevodi ovu reč kroz ceo odeljak kao „saobrać aj, trgovina“ ili „roba“, ali pošto se reč pojavljuje samo na ovom mestu u Bibliji, njeno značenje mora konačno da bude određeno kontekstom.

U opisima trgovačkog grada Tira reč sa značenjem „saobraća ja“ ili „trgovine“ odgovara dobro kontekstu (Jezek. 26:12; 28:5). Ali kad se odnosi na prikaz heruvima zaklanjača u Jezekilju 28:16,18, pojam „trgovine“ u kontekstu ne izgleda prirodno. Tu činjenicu prepoznaje zapaženi kritički egzegeta Volter Ajhrot (Walther Eichrodt), koji komentariše ovaj pasus: „Opis prestupa je malo neočekivan, jer je ovde trgovina iznenada predstavljena kao izvor krivice.“

S obzirom da je ova imenica izvedena od glagola koji znači „obilaziti okolo, od jednog do drugog — bilo zbog trgovine ili ogovaranja / klevetanja“, čini se vrlo verovatnim da je Jezekilj namerno izabrao ovu retku hebrejsku reč (umesto najčešć eg izraza sakhar) jer ona ima potencijalno dvostruko značenje. Jezekilj ovde izgleda da koristi književni oblik poznat kao paranomazija, ili poigravanje sa značenjem reči. Stanovnici istorijskog trgovačkog grada Tira (pomenuti u prvoj polovini poglavlja) očigledno su „išli od jednih do drugih“ zbog svoje međunarodne trgovine. Isto tako, konačni vladar Tira, sotona (stihovi 11-19), na nebeskoj „Božjoj gori zbornoj“, „išao je od jednog do drugog“ — ne zbog trgovine tovarima robe, već zbog ogovaranja ili klevete među anđelima. Oba vladara, i zemaljski i natprirodni, doslovno su bili uključeni u „trgovinu“, jedan tovarima robe, a drugi klevetama protiv Boga.

Neposredni kontekst Jezekilja 28:16 prikazuje pad heruvima zaklanjača iz stanja savršenstva (stih 15) ka ponosu (stih 17). U ovoj postavci stihovi 16 i 18 daju opis koraka ka propasti. Stih 16. bi se najbolje mogao prevesti: „Zbog obilja svojih kleveta [rekullah] ti si [sotono] postao unutra ispunjen nasiljem i zgrešio. Zbog toga sam te kao oskrnavljenog (obešćašćenog, NSP) zbacio sa gore Božje…“ Jezekilj veštim potezima slikarske četkice crta sliku o Luciferu koji ide okolo sa klevetama protiv Boga, što na kraju sazreva u otvorenu i nasilnu pobunu. Stih 18. otkriva da je nakon proterivanja sa neba pali heruvim nastavio na zemlji svoje „bezakonje klevetama [rekullah]“ protiv Boga, a isti stih beleži i božansku kaznu vatrenog uništenja nad sotonom zbog njegovog „mnoštva prestupa (NSP).“

Bliži pogled na prirodu sotonskih kleveta u originalnom hebrejskom takođe potkrepljuje ponavljane izjave Elen Vajt da je Lucifer optuživao Boga kako je nepravedan u svom zakonu i postupanju prema njemu. Elen Vajt izjavljuje:

Uzvisivanje i izjednačavanje Božjeg Sina sa Ocem bilo je predstavljeno kao nepravedno delo prema Luciferu, koji, kako je tvrdio, ima pravo na poštovanje i slavljenje… Nije došlo ni do kakve promene u Hristovom položaju ili u Njegovoj vlasti. Luciferova zavist i pogrešno prikazivanje stanja i njegova uveravanja da je jednak Hristu učinila su da izjava o stvarnom položaju Božjega Sina postane neophodna; taj položaj je bio isti od večnih vremena. Mnogi anđeli su, međutim, bili zaslepljeni Luciferovim lažima.

Prema Jezekilju 28:15, heruvim zaklanjač je bio „savršen“ (tamim) na svojim putevima dok se „bezakonje“ (‘avlah) nije našlo na njemu. Iako mnogi prevodi ‘avlah prevode kao „bezakonje“, „pogrešno delo“, „nepravednost“ i slično, prva definicija ove reči koju daje Standardni hebrejski leksikon je „nepravda“, a glavne dodatne odrednice značenja u leksikonu su „nasilna dela nepravde“, „nepravedan govor“ i „nepravda uopšte“.47 Predlažem da se ovde koristi specifična reč „nepravda“, a ne opšti izrazi „bezakonje“ ili „greh“, kad se posmatraju u svetlosti drugih biblijskih pasusa koji se odnose na sotonin pad, jer se time može podrazumevati da je heruvim zaklanjač negovao oseć aj nepravde u vezi sa Božjom vladavinom, Njegovim postupanjem prema njemu i njegovim isključenjem sa mesta izjednačavanja sa Bogom.

Sotonina nebeska kleveta protiv Božje pravde tokom nastajanja velike borbe nije samo adventistička verzija priče izvučena iz vanbiblijskog nadahnuća Elen Vajt – već prava i upečatljiva biblijska istina! Manja svetlost nam je ponovo ukazala na već u svetlost!
…..

„Uvidi Elen Vajt u Pismo u svetlosti biblijskih jezika“
Richard M. Davidson, u knjizi
„DAR PROROŠTVA U PISMU I ISTORIJI“
Urednici: Alberto Tim i Dvejn Ezmond
„Preporod“, Beograd